Nova studija pokazuje da se mnogi radnici iz Evropske unije ne osjećaju ugodno u Njemačkoj. Prepreke u jeziku, otežan pristup tržištu rada, diskriminacija i slučajevi radne eksploatacije navode mnoge da razmišljaju o odlasku iz zemlje. Prema istraživanju, prvi put nakon 15 godina više građana EU napušta Njemačku nego što ih dolazi.

Sadržaj

Rezultati studije: sve više ljudi razmišlja o odlasku

Prema istraživanju koje je obuhvatilo 1000 građana EU koji žive i rade u Njemačkoj, čak 35 posto ispitanika razmišlja o odlasku iz zemlje, dok je 13 posto već započelo konkretne pripreme za preseljenje.

Studiju je naručila integracijska povjerenica njemačke vlade Natalie Pawlik, a provelo ju je Institut für Angewandte Wirtschaftsforschung pri University of Tübingen.

Jedan od glavnih zaključaka istraživanja je da su jezičke barijere ključna prepreka integraciji. Mnogi radnici navode da im nedovoljno znanje njemačkog jezika otežava pronalazak boljeg posla, komunikaciju s institucijama i svakodnevni život.

Politička rasprava oko integracijskih kurseva

Rezultati studije pokrenuli su i političku raspravu u Njemačkoj. Natalie Pawlik upozorava da bi ograničavanje pristupa besplatnim integracijskim i jezičnim kursevima moglo imati ozbiljne posljedice za tržište rada.

Ona je kritizirala odluku ministra unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt, koji je smanjio pristup besplatnim integracijskim kursevima. Prema Pawlik, takva politika je „potpuno pogrešan korak“, jer Njemačka sebi ne može priuštiti gubitak radne snage iz EU.

„Ne radi se samo o pravednosti, već i o budućnosti njemačke ekonomije“, upozorila je Pawlik.

Milioni radnika iz EU rade u Njemačkoj

Prema podacima studije, u Njemačkoj trenutno radi oko 2,7 miliona građana Evropske unije. Od toga čak 1,7 miliona dolazi iz zemalja istočne i jugoistočne Evrope, uključujući Rumuniju, Bugarsku, Poljsku i Hrvatsku.

Razlozi zbog kojih su mnogi došli u Njemačku uglavnom su:

bolje poslovne prilike
veće plate
stabilan pravni sistem
bolja budućnost za djecu

Ipak, iskustva u svakodnevnom životu često su drugačija od očekivanja.

Diskriminacija i nedostatak priznanja

U intervjuima provedenim u okviru studije, mnogi ispitanici su naveli da se migracijske rasprave u Njemačkoj ponekad doživljavaju kao prijetnja. Posebno su građani iz Rumunije i Bugarske istakli da osjećaju nedostatak poštovanja.

Diskriminacija se, prema riječima ispitanika, može pojaviti na više mjesta:

u državnim institucijama
na tržištu stanova
na radnom mjestu
u svakodnevnom životu

Autori studije predlažu stvaranje savjetodavnih centara i programa dobrodošlice koji bi pomogli novim doseljenicima da se lakše snađu u Njemačkoj.

Problemi s radnom eksploatacijom

Još jedan ozbiljan problem koji se spominje u studiji je radna eksploatacija u određenim sektorima. Posebno su pogođeni radnici u niskoplaćenim zanimanjima.

Kao rizične industrije navode se:

građevinarstvo
logistika i skladišta
ugostiteljstvo
poljoprivreda
čišćenje
zanatske djelatnosti
kućna njega

U nekim slučajevima poslodavci nude smještaj koji je vezan za posao, ali uz visoke odbitke od plate ili loše životne uvjete. Takva ovisnost o poslodavcu povećava rizik od eksploatacije i može dovesti do toga da radnici napuste Njemačku.

Potrebne su jače kontrole

Stručnjaci koji su radili na istraživanju smatraju da je potrebno:

pojačati inspekcije rada u rizičnim sektorima
uvesti savjetodavne centre za radnike
osigurati lakši pristup jezičnim kursevima
omogućiti kurseve i za zaposlene radnike
ponuditi programe s čuvanjem djece

Cilj je spriječiti eksploataciju i olakšati integraciju radnika koji već doprinose njemačkoj ekonomiji.

Važno pitanje za budućnost Njemačke

Njemačka ekonomija u velikoj mjeri ovisi o radnoj snazi iz drugih zemalja Evropske unije. Ako veliki broj radnika odluči napustiti zemlju, to bi moglo imati ozbiljne posljedice za mnoge sektore.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju da su bolja integracija, zaštita radnika i poštovanje prema doseljenicima ključni faktori za budućnost Njemačke kao jedne od najvažnijih ekonomija u Evropi.

Za mnoge naše ljude koji žive i rade u Frankfurtu i širom Njemačke, ova tema nije samo statistika – već svakodnevna realnost.