Dana 27. januara 2026. godine, svijet je dobio još jedno ozbiljno upozorenje: Doomsday Clock (Sat Sudnjeg dana) postavljen je na 85 sekundi do ponoći – najbliže „kraju“ u cijeloj historiji ovog simbola.

Ovo je najalarmantniji trenutak otkako sat postoji, a stručnjaci upozoravaju da čovječanstvo ulazi u period povećanih globalnih rizika: nuklearnih prijetnji, nekontrolisane upotrebe umjetne inteligencije i bioloških opasnosti.

Sadržaj

Šta je Sat Sudnjeg dana (Doomsday Clock)?

Doomsday Clock je simbolički sat koji pokazuje koliko je čovječanstvo blizu globalnoj katastrofi.

„Ponoć“ na satu predstavlja hipotetički trenutak kada bi se dogodila katastrofa koja bi mogla ugroziti civilizaciju – poput:

nuklearnog rata
klimatskog kolapsa
pandemije ili biološkog oružja
nekontrolisane umjetne inteligencije
velikih geopolitičkih sukoba

Što su kazaljke bliže ponoći, to je veća procjena rizika za čovječanstvo.

Ko je stvorio Sat Sudnjeg dana?

Sat Sudnjeg dana stvoren je 1947. godine od strane časopisa Bulletin of the Atomic Scientists, organizacije koju su osnovali naučnici povezani s projektom Manhattan nakon Drugog svjetskog rata.

Njihova prvobitna misija bila je upozoriti svijet na opasnosti nuklearnog naoružanja, posebno nakon bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki.

Sat je postao globalni simbol straha, ali i poziv na odgovornost.

Ko odlučuje koliko je sati na njemu?

Vrijeme na satu određuje Science and Security Board (SASB), naučni i sigurnosni odbor Bulletin-a.

Ovaj tim se sastoji od:

nuklearnih fizičara
stručnjaka za međunarodnu sigurnost
klimatskih naučnika
eksperata za biološke prijetnje
istraživača umjetne inteligencije

Oni svake godine analiziraju stanje svijeta i odlučuju da li kazaljke treba pomjeriti bliže ili dalje od ponoći.

U 2026. godini SASB je pozvao na hitnu akciju u tri ključna pravca:

smanjenje nuklearnih arsenala
međunarodna pravila za upotrebu AI
multilateralni sporazumi protiv bioloških prijetnji

Zašto je sat pomjeren na 85 sekundi do ponoći?

Odluka da se kazaljke postave tako blizu ponoći temelji se na kombinaciji opasnosti koje se međusobno pojačavaju.

☢ Nuklearna prijetnja

Napetosti između velikih sila i modernizacija nuklearnog oružja povećavaju mogućnost sukoba.

🤖 Umjetna inteligencija bez jasnih pravila

AI tehnologija napreduje brže nego međunarodni zakoni, a njena primjena u vojne svrhe izaziva zabrinutost.

🦠 Biološke prijetnje

Pandemije i biološko oružje ostaju realan rizik, posebno bez globalne koordinacije.

Stručnjaci upozoravaju da svijet ulazi u eru u kojoj više prijetnji djeluje istovremeno.

Kada su kazaljke bile najdalje od ponoći?

Najdalje od ponoći kazaljke su bile 1991. godine, kada je sat bio postavljen na:

➡️ 17 minuta do ponoći

To se dogodilo nakon završetka Hladnog rata i potpisivanja sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

To je bio period optimizma, kada se činilo da globalni sukobi ulaze u mirniju fazu.

Danas je situacija potpuno drugačija.

Šta znači ovo upozorenje za obične ljude?

Doomsday Clock nije predviđanje budućnosti, već upozorenje.

Njegova svrha je da podsjeti političare i društvo da:

sigurnost nije zagarantovana
globalni problemi zahtijevaju zajedničke dogovore
tehnologija mora imati jasne granice
nuklearno oružje ostaje najveća prijetnja čovječanstvu

Sat je poziv na djelovanje, a ne na paniku.

Zaključak: 85 sekundi do ponoći – simbol ili realna opasnost?

Postavljanje sata na 85 sekundi do ponoći najbliži je alarm u historiji ovog projekta. Naučnici šalju jasnu poruku: svijet mora hitno djelovati kako bi smanjio rizike koji prijete budućnosti.

Hoće li čovječanstvo poslušati ovo upozorenje ili nastaviti ignorisati opasnosti – ostaje otvoreno pitanje.